U jednom trenutku, upravo nakon potpisivanja sporazuma s Microsoftom, Novell se našao u vakuumu podrške open source zajednice koja se osjetila izigranom zbog pakta s monopolističkom softverskom kućom. Osim ogromnog broja korisnika napustilo ga je i nekoliko ključnih razvijatelja, a ostali su pozivani da prijeđu k drugim distribucijama (Shuttleworth). S druge strane, Novellu je sporazum donio određenu količinu novca, a prodaja SLES-a, po njihovim tvrdnjama, nikad nije išla bolje. Kad su odlučili razdvojiti svoju distribuciju na serversku varijantu koju oni kontroliraju i na open source verziju koju samo sponzoriraju i ne utječu previše na razvoj, mislilo se da će potonja utonuti u zaborav i neodržavanje, no openSUSE izlaskom nove verzije ozbiljno uzdrmava desktop tržište Linux distribucija. Treće mjesto na neslužbenoj listi distrowatch.com dobar je razlog da joj mi posvetimo dužnu pažnju i damo pregled novih mogućnosti ili detalja po kojima se izdvaja od drugih.
Manji download
Instalacijski mediji dolaze u verziji na jednom CD-u ili DVD-u. CD verzije pak su podijeljene na Gnome i KDE (na Pc Chipovom DVD-u se može naći KDE verzija), pa tako korisnik koji se navikao na samo jedno od ta dva sučelja može skinuti samo CD verziju, a ostatak programa nadopunjavati iz repozitorija na Internetu. Spomenimo da je openSUSE moguće i kupiti upakiranu u kutiju s opširnim tiskanim uputama i podrškom preko telefona i foruma, no to zadovoljstvo košta skoro 60 dolara. Zamjeramo što ne postoji Live verzija, no navodno je u izradi.
Instalacija SUSE distribucija još je od verzija 8.x otkad ih pratimo bila njihova svijetla točka. Bazira se na najčešće vrlo preciznoj autodetekciji svih parametara koju možemo pregledati, potvrditi ili promijeniti do najsitnijeg detalja. Već u startu distribucija se želi prikazati korisnicima kao sustav koji će proraditi bez ikakvih intervencija, no ako netko baš želi može detaljno izmijeniti bilo koju stavku. Čak smo i mi bili zadovoljni baš svim detaljima instalacije (no ionako nam nije bilo ponuđeno previše paketa pa nismo mogli birati što ćemo dodatno - DVD verzija neće imati tih problema). Jedini instalacijski problem je bio neprepoznata mreža (wireless) pa nismo mogli dodati repozitorije tako da smo imali samo datoteke s CD-a, što je činilo malu zabunu kasnije kod osvježavanja paketa. Sama instalacija je protekla relativno brzo, no ono što nas je apsolutno oduševilo vrijeme je pokretanja sustava, barem za trećinu brže od ostalih Linux distribucija na istom hardveru, pa i onih koje su zamišljene za rad na starijim i sporijim računalima. Upravo se to ističe kao jedna od glavnih prednosti novog openSUSEa. To je izvedeno pokretanjem grafičkog sučelja prije svih servisa. U daljnjem će se radu primijetiti kako se i druge aplikacije zaista izvanredno brzo pokreću, primjerice standardno spori OpenOffice.org, Firefox i drugi.
Novi startni meni
Grafički, nova verzija openSUSEa donosi redizajniranu desktop temu. Zelena je i dalje dominantna boja, no promijenjena je desktop pozadina, slika pokretanja samog sustava i slika tijekom prijave na sustav. Neovisno o grafičkom dizajnu, posebna se pažnja posvetila redizajniranju Start menija u KDE-u. Iako je potrebno neko vrijeme navikavanja, intuitivniji je od starih, čiji je princip da na onome što se prvo otvori natrpaju čim više funkcionalnosti i ikona. Ovdje je prva vidljiva slika popis najčešće korištenih aplikacija, da bi dalje slijedile grupe aplikacija (ovdje je dodana grupa "novoinstalirane aplikacije" koja je iznimno korisna), sistemska grupa (Yast itd.), posljednje korišteni dokumenti i aplikacije, te na kraju odjava iz sustava. Genijalna je i integracija s Beagle desktop pretraživanjem kako bi se iz prvih par slova naziva ili čak i sadržaja lako pronašla tražena aplikacija ili dokument. Beagle naravno radi i kao zasebna aplikacija, bez ručne intervencije je sam počeo indeksirati dokumente i to konstantno radi u pozadini (par sekundi od stvaranja nekog dokumenta).
1-Click-Install paketi
Najčešća su pitanja novih korisnika: zašto moj Linux ne podržava MP3 audio zapise ili Flash animacije na webu, te kako mogu podesiti grafičku karticu (a driveri ne dolaze na CD-u iz raznih pravnih razloga). OpenSUSE to rješava dosta jednostavno: prilikom prvog kontakta web browsera s nekom Flash animacijom pokreće se skidanje plugina i njegova instalacija. Prvo sviranje MP3-a u Amaroku također nas je odvelo na zasebnu web stranicu gdje smo mogli odabrati instalaciju plugina. Ovakav način instalacije rezultat je novog paketnog sustava je tzv. 1-Click-Install, kao jedne od najisticanijih mogućnosti novog OpenSUSEa. Učitavanjem datoteke s ekstenzijom YMP (s neke web stranice ili lokalno) automatski se postavlja neki repozitorij gdje se paket ili grupa paketa nalazi, on se skida zajedno s njegovim međuovisnostima, instalira i podešava. Na sličan način možemo dodati i Nvidia podršku ili bilo koji drugi paket koji nam se još ne nudi u paketnom manageru i odličan je način za olakšavanje distribucije bilo kojeg softvera. Ručno dodavanje repozitorija je malo složenije. Opcije za to ne nalaze se unutar instalacije novog softvera nego su izdvojene u Yastu kao dva zasebna modula (Community i opći repozitoriji, od samog Novella). Prvo ih se mora tamo uključiti i onda vratiti u sučelje za instalaciju kako bi se vidjeli dodatni programi. Ti detalji bi mogli biti malo intuitivnije složeni i automatizirani (makar je 1-Click-Install ogroman korak u tom smjeru).
Laptop podrška - može i bolje
Jedna od zahtjevnijih zadaća neke Linux distribucije je kvaliteta podrške za prijenosno računalo, odnosno sve njegove specifičnosti koje se ne mogu naći kod običnog računala. Podijeljenog smo mišljenja oko ovoga, budući da kao i obično, neke stvari rade bez greške, a neke pak uopće ne. Primjerice, dodatne tipke poput svjetline, glasnoće, pa i scroll kombinacije tipki rade, pa čak i wireless kartica, koja zbog proprietary naravi firmvera uglavnom ne radi na drugim distribucijama. Nažalost, bitnije stvari poput suspenda i hibernacije ne rade, što nije ni neočekivano, jer je instalacija napravila swap particiju nekoliko puta manju od sistemske memorije. Inače, podaci u RAM-u kod suspenda se spremaju u swap, kako bi kasnije bili dohvaćeni, a ovdje to nije moguće. Osim toga, bez baterije ostali smo neočekivano brzo, pa je tako računalo pokušalo otići u hibernaciju, što pak nije moglo i morali smo ga na silu ugasiti. Ove dvije stvari brojnim drugim korisnicima ipak rade, tako da ćemo ovo morati okriviti na problematičan hardver nekih serija starijih Thinkpada.
Problemi s kojima smo se susreli nevezano uz hardver su neprepoznavanje bežične mreže otvorenog tipa, no za to krivimo nesuglasje između NetworkManager i Kinternet programa. Na kraju je ispalo da smo brže uspjeli podići mrežu alatom iwconfig nego eksperimentiranjem s tim grafičkim alatima, no kasnije je sve proradilo samo od sebe. Još jedan problem bio je konfiguriranje dodatnog monitora, odnosno najviše što smo dobili je Clone mode, identična slika na oba zaslona. Srećom za prezentacije na projektoru je i to dovoljno, a u tim trenucima i nema previše vremena ručno urediti xorg.conf datoteku.
Upravljanje paketima
Jedna od zgodnih prednosti upravljanja paketima je smanjeno vrijeme dovlačenja RPM-a preko mreže jer se šalju samo djelići paketa, one stvari koje su promijenjene od zadnji put (ako je paket već instaliran i potrebna je nova verzija). Također kod instalacije više paketa svaki se prvo skine, instalira i krene skidati sljedeći. Nažalost, komponente Yasta koje se brinu o instalaciji i dalje su vrlo spore (dohvaćanje osvježene liste paketa sa servera i lokalno indeksiranje) pa sve skupa i za najmanji paket traje dugo, pogotovo kod većeg broja repozitorija. Srećom, cijeli je Yast puno brži nego prije (i promijenjenog izgleda) tako da ovo ne možemo navesti kao veliki minus. Dodan je i novi komandno-linijski alat zypper, na tragu apt-get i yum alata.
Najnovija openSUSE distribucija pokazala se kao izvanredno zaokružen sustav, odnosno nastavila je svoju tradiciju koju održava već više od desetljeća, neovisno o vlasniku i njegovim poslovnim potezima. Neke od gore nabrojanih mogućnosti osim dotjeravanja postojećeg stanja prikazuju ju i kao inovatora, budući da brojne druge kvalitetne desktop distribucije ne ostavljaju mjesta za usporen razvoj. Brojne stvari koje nismo nabrojali, a openSUSE 10.3 sadrži mogu se pronaći i na ostalim distribucijama pa nije bilo potrebe govoriti primjerice o mogućnosti pisanja po NTFS particijama i ostalim praktičnim detaljima.